april 16, 2026

Svi rezultati...

Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
post
Filter by Categories
Adriatic league
Atletika
ATP
Auto moto
BiH
Borilački klub
Business sport
Crna Gora
Džudo
Euroleague
FIBA Champions league
FIFA World Cup 2026
Formula 1
Hrvatska
Index
Info
Košarkaške lige
La Liga
MMA
NBA
Odbojka
Orlovi
Ostali sportovi
Ostalo
Plivanje
Rolan Garos
Rukomet
S. Makedonija
Sambo
Seria A
Slovenija
Srbija
Superliga
UEFA Liga Evrope
UEFA Liga šampiona
Uncategorized
Vaterpolo
Vatreni
Vimbldon
Vodeni sportovi
WTA
Zabava

Šestakov: Sambo je više od borilačke veštine, razvija moralne i voljne kvalitete

Šestakov: Sambo je više od borilačke veštine, razvija moralne i voljne kvalitete
FOTO: FIAS

Vasilij Šestakov, predsednik Svetske sambo federacije (FIAS) ima mnogo razloga za zadovoljstvo. FIAS je jedna od federacija koja je pronašla ključ za svetske političke probleme i omogućila svim sportistima da se takmiče.

Takođe, sambo je iz godine u godinu sve popularniji, više nije prepoznat kao sovjetski sport, već kao veština koja unapređuje ne samo fizičke, već i ljudske kvalitete. Prvi čovek svetskog samba za Atinsku novinsku agenciju dao je vrlo zanimljiv intervju koji vam prenosimo u celini.

Među ciljevima koje ste vi i FIAS postavili za 2024. godinu, koji su ispunjeni, a koji treba da se ispune tokom 2025. godine?

– Jedan od glavnih ciljeva koje težimo jeste uključivanje SAMBO-a u program Olimpijskih igara. Već smo napravili neke velike i značajne korake u tom postizanju u poslednje vreme. Dozvolite mi da vas podsetim da je FIAS dobio privremeno priznanje 2018. godine, a trajno priznanje 2021. godine od Međunarodnog olimpijskog komiteta, čime je postao punopravni član olimpijske porodice.

Broj zemalja u kojima se razvija SAMBO raste iz godine u godinu. Danas, FIAS ima 101 nacionalnu federaciju, pored 17 zemalja kandidata za članstvo. Pa ipak, rastuću popularnost našeg sporta širom sveta i globalnu evoluciju majstorskih veština najbolje svedoče pobede sportista iz zemalja kao što su Kamerun, Koreja, Venecuela, Rumunija, Francuska, Izrael na Svetskim prvenstvima. A da ne pominjemo srebro i bronzu koje su više puta osvajali Maroko, Indonezija, Filipini, Kolumbija, Tunis, Grčka, Holandija, Meksiko, Gvineja i drugi. Na poslednjem Svetskom prvenstvu u Kazahstanu, medalje su otišle u 25 zemalja, što govori samo za sebe. Tako zapanjujuće dobre rezultate bilo je teško zamisliti pre nekih 10-15 godina, a danas su stvarnost. Takođe postoji sve veći broj nacionalnih i međunarodnih turnira koji se održavaju širom sveta.

Ali da se vratimo na 2024. godinu, uključivanje samba u program Afričkih igara u Gani bih ocenio kao naše glavno dostignuće. I izuzetno smo ponosni što smo uspeli da dostignemo ovu visinu.

Osim toga, želim da vam skrenem pažnju na činjenicu da su takmičenja u ženskom borbenom sambu i sambu za slepe sada uključena u program Svetskog prvenstva. Po prvi put u istoriji FIAS-a, ovo se dogodilo u Astani, što je najavilo još jedan veliki korak napred.

Nakon uspeha Svetskog prvenstva u sambou 2024. u Kazahstanu, koliko visoko postavljate letvicu u pripremi za Svetsko prvenstvo u sambou 2025. godine?

– Kao što kažu, nema granica savršenstvu. Bez obzira na to koliko dobro prođe centralni turnir FIAS kalendara, uvek treba pokušati da sledeći turnir učinimo još boljim i neumorno podižemo plan. Svaki put kada se trudimo da poboljšamo zastupljenost sportista i zemalja, pažljivo pratimo uslove njihovog smeštaja, ishrane i treninga. Kao sambista u prošlosti, mogu reći da ništa ne bi trebalo da odvuče sportistu od takmičenja. Kada stupi na strunjaču, sambista treba da dobije fer priliku da pokaže sve svoje najbolje kvalitete, i tehniku i izdržljivost. Takođe, ništa manje vredna je atmosfera takmičenja, u našem slučaju to je uvek svečana atmosfera, jer je SAMBO samo jedna velika porodica. Kao što uvek kažem: mi smo takmičari na strunjači, a prijatelji i van nje! I to nisu samo apstraktne reči.

Na Svetskom prvenstvu u sambou 2024. u Kazahstanu, medalje u takmičenjima u sambou za slepe su dodeljene po prvi put! Kakav je bio odziv (povratne informacije) od samih slepih sportista, trenera i nacionalnih federacija na taj dodatak rasporedu Svetskog prvenstva? Da li planirate da uključite više kategorija koje se odnose na sportiste sa invaliditetom (npr. gluve sportiste itd.).

– Veoma smo posvećeni širenju samboa među osobama sa invaliditetom. I zaista, takmičenja za slabovide sambiste u Astani bila su predstavljena u glavnom programu zajedno sa glavnim vrstama kao što su sportski i borbeni sambo. Koliko ja znam, to bi moglo biti prvo iskustvo ove vrste, jer tipično slepi i slabovidi sportisti u drugim borilačkim veštinama nastupaju odvojeno od ostalih, drugog dana. I danas sa sigurnošću možemo reći da je ovo iskustvo zaista revolucionisalo ovaj sport. Svetsko prvenstvo u sambou je uživo prenošeno na vodećim svetskim sportskim TV kanalima, tako da je publika u najudaljenijim delovima sveta imala pravu priliku da sazna i zainteresuje se za sambo za slepe.

Što se tiče samih slepih sportista, učešće na ovakvom turniru je svakako veliki događaj za njih: pored društvenog angažovanja, pruža i priliku da se upoznaju sa svetski priznatim sambistima. Gostujuća zvezda Svetskog prvenstva u Kazahstanu bio je proslavljeni borbeni sambo sportista, ambasador samboa Fedor Emelijanenko. Tokom događaja, učestvovao je u ceremoniji otvaranja i dodele nagrada šampionima i pobednicima, a svakako je razgovarao sa kolegama sportistima, uključujući i one sa oštećenim vidom.

Sambo stalno raste i danas se aktivno razvija u 140 zemalja. Da li mislite da sambo zaslužuje da konačno bude uključen u Olimpijske sportove, što je godinama bio san svetske sambo porodice?

– Potpuno sam uveren da sambo već dugo zaslužuje da bude uključen u program Olimpijskih igara. Samo razmislite o tome, naš sport se razvija u 140 zemalja širom sveta, sambo takmičenja su već održana u okviru Svetskih studentskih, Evropskih, Azijskih, Afričkih i Centralnoameričkih igara, Svetskih igara borilačkih veština i drugih prestižnih svetskih foruma.

Zvezde borbenog samboa poput Fedora Emelijanenka, Habiba Nurmagomedova, Islama Mahačeva, Vadima Nemkova, Olega Taktarova, koji su kasnije postali MMA ikone, doprinose popularnosti našeg sporta. Ako detaljnije pogledamo neke od sportova koji su sada deo programa Olimpijskih igara, postaće jasno da je sambo jednako dobar kao i oni, kako po popularnosti tako i po spektaklu.

Koliko je važna saradnja između FIAS-a i nacionalnih SAMBO federacija i koje korake treba preduzeti da bi se SAMBO dalje razvijao u svakoj zemlji?

– Nacionalne SAMBO federacije čine temelj FIAS-a. Zahvaljujući njihovom napornom radu, posvećenosti i istinskoj ljubavi prema SAMBO-u, uspevamo da proširimo naš sport lokalno. Za FIAS je od vitalnog značaja da inicijativa dolazi ne samo od rukovodstva, već i sa lokalnog nivoa. I danas možemo čvrsto da tvrdimo da se takve inicijative razvijaju, kako se sve više nacionalnih SAMBO turnira pojavljuje širom sveta, a sportisti iz mnogih različitih zemalja sve aktivnije učestvuju u međunarodnim takmičenjima. Sa naše strane, trudimo se da podstaknemo takve trendove; stoga, pružamo materijalnu podršku, strunjače i drugu sportsku opremu, održavamo seminare za trenere i sudije, sprovodimo razne obrazovne programe u oblasti svesti o borbi protiv dopinga, društvene odgovornosti i tako dalje. Dalje, planiramo da nastavimo sa ovim poslom i povećamo broj takvih događaja.

Ako uporedimo aktivnosti nacionalnih federacija pre 15 godina i sada, napredak je zapanjujući. Sada svi razumeju da je SAMBO sport budućnosti i da postoji svaki razlog da se uvrsti u program Olimpijskih igara. Pošto imamo i privremeno i stalno priznanje MOK-a, više ne moramo ništa da dokazujemo. Nije neuobičajeno da sami nacionalni olimpijski komiteti izraze nameru da prošire SAMBO u svojim zemljama i podrže federacije. Javna je tajna da je za mnoge sportiste SAMBO odskočna daska u komercijalni MMA, prilika da osvoje nagrade ne samo na međunarodnim SAMBO takmičenjima, već i kroz MMA promocije. Nema bolje škole od ove. I to je još jedan razlog da SAMBO bude u trendu.

Takmičenja u borbenom sambou biće ponovo dodata u program Svetskih igara, koje će se održati u avgustu u Čengduu, Kina, posle 32 godine! Da li je ovo pravi trijumf za sambo?

– Da, za nas je to veoma ambiciozan vrhunac koji smo uspeli da osvojimo, to je zaista monumentalan događaj. Svetske igre će obuhvatiti muška i ženska takmičenja u borbenom sambou, kvalifikacione runde za koje su se održavale na FIAS događajima tokom 2024. godine. To je veliki događaj za sportiste, važna faza gde će imati priliku da se potvrde, dok za FIAS to pruža priliku da ih publika zapamti i dobije još jedan podsticaj za promociju našeg sporta. Medijska vidljivost se može uporediti sa grudvom snega: što više ljudi saznaje o sambou, naš sport postaje popularniji.

Moto FIAS-a je „Sambo je porodica, porodica je moć, a moć je mir“. Ova plemenita filozofija SAMBO-a mogla bi poslužiti kao osnova za privlačenje sve više mladih ljudi u zemljama u kojima ovaj sport još nije toliko popularan?

– Filozofija je sastavni deo našeg sporta. Uvek tvrdimo da je SAMBO sistem razvijanja moralnih i voljnih kvaliteta, a ne samo raznovrsne borilačke veštine. Pa ipak, SAMBO je i velika porodica, a naša snaga leži u jedinstvu. Unutar porodice može postojati zdravo takmičenje, čak može doći do svađa i debata, ali to samo jača naše odnose. Sambisti širom sveta znaju da svi mogu računati na pomoć SAMBO zajednice u vremenima nevolja!

Šta nedostaje sambou da bi bio ravnopravan po popularnosti sa boksom ili mešovitim borilačkim veštinama?

– Nadam se da će se to pre ili kasnije definitivno dogoditi. Velika popularnost boksa i mešovitih borilačkih veština uglavnom proizilazi iz njihove duge istorije i, svakako, komercijalne orijentacije. Osnovan u Sovjetskom Savezu 1938. godine, sambo je relativno mlad sport, iako je već osvojio sve kontinente i stalno se širi po svakom kutku sveta. Još uvek smo u početnoj fazi našeg putovanja i poput automobilskog motora tek dobijamo zamah.

Upravo ste pomenuli komercijalnu orijentaciju. Da li na sambo takmičenjima sportisti imaju priliku da zarade novac ili je to samo borba za medalje?

– Imaju, ali ne na svakom takmičenju za sada. Danas imamo sportiste koji se takmiče za novčane nagrade, obično na Svetskim prvenstvima i nekoliko međunarodnih takmičenja. U tom pogledu, Kup za nagrade Gagika Carukjana, predsednika Nacionalnog olimpijskog komiteta Jermenije, koji je postao godišnji događaj, može biti sjajan primer. Vremenom će biti još ovakvih turnira.

Pokušaćemo da sustignemo boks i mešovite borilačke veštine po popularnosti. Za sada, dozvolite mi da vas podsetim da danas sambisti vode, vodeći su takmičari na vodećim svetskim promocijama — imena poput Islama Mahačeva, Vadima Nemkova, Denisa Golcova govore sama za sebe. A da ne pominjemo Fedora Emelijanenka i Habiba Nurmagomedova, koji su se penzionisali kao sportisti.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možda vas zanima:

Scroll to Top